Martin Heidegger, Siromaštvo

U nacrtu eseja o povijesnim razdobljima Zapada, Hölderlin piše ključ no: "Sve je usredotočeno na duhovno kod nas, osiromašili smo se, da bismo se obogatili." (IIP, 621) Ove su riječi napisane u vremenu prijelaza iz 18. st. u 19. stoljeće. Mi šljenje da Hölderlin te riječi govori o svojoj vlastitoj sadašnjosti, toliko je samo razumljivo, da se klonimo ikakvom posebnom naglašavanju. Hölderlin također piše "Sve je usredotočeno na duhovnom kod nas". Misli li se pod "kod nas" samo na Nijemce i označava li "nas" ovdje suvremenike tadašnje europske povijesti za Hölderlinova života? To nije odmah jasno i jednostavno za odlučiti. Znamo samo da Hölderlin kada govori o povijesti, kada se odnosi na Zapad, uvijek misli dugoročno. Kad kaže "sada" i naziva nas "nas", tada ne misli na povijesno dati rano vrijeme vremenske točke u kojoj piše rečenicu; tad pod "nas" misli na sebe, ali ne na "sebe" kao povijesno prepoznatljivu osobu, već "sebe" kao pjesnika koji se poetski njiše nad "vlastitim vremenom" i osuđuje "godine [proljeće] naroda" (An die Deutschen IV, 133) i tako osuđuje onaj smisao što je skriven u povijesti Zapada, ali onaj koji se nikada ne bi mogao iščitati iz povijesno utvrđenih do gađaja. Zato Hölderlinova izreka vjerojatno nije trebala biti izrečena o vremenu i za vrijeme u kojem je napisana, pa je, stoga i vrijeme u kojem je riječ napisana različita od vremena povijesnog datuma i prepoznatljivog mjesta unutar krono loški poznatog stoljeća. Hölderlin kaže: "Sve je usredotočeno na duhovno kod nas, osiromašili smo se, da bismo se obogatili." Smisao i opseg ove izjave možemo shvatiti samo ako znamo što Hölderlin misli pod "duhovno". "Duhovno" je svakako ono što je iz duha određeno duhom. Ali, što je "duh"? Iz duge tradicije mišljenja imamo spremne razne odgovore na ovo pitanje. Kaže se: duh je suprotnost materiji. Za razliku od materijalnog, duhovno je nematerijalno. Ali, to određenje duha i du hovnog zapinje u pukoj negaciji materije i materijalnog. Već grčka riječ πνεῦμα [pneuma], latinska riječ spiritus i francuska riječ l'esprit govore više. Nemateri jalno je pneumatsko i spiritualno (duhovno). To znači: duh je aktivna sila pro-svjetljenja i mudrosti, σοφῐᾱ [sophíā].